Škola vrednosti (priručnik za edukatore i roditelje) ili solidarnost, demokratija i odgovornost na delu (testu)
„Škola vrednosti“ je projekat koji sam otpočela u mom razredu i našoj školi krajem novembra 2024. po dolasku sa Igman Obrazovnog foruma. Tamo sam po preporuci koleginice kupila knjigu „Škola vrednosti“, autora Nedima Krajišnika u izdanju Centra za obrazovne inicijative Step by step, 2019.
Ovu metodu sam videla kao sjajno rešenje za probleme i situacije koje se svakodnevno ponavljaju u našem razredu. Rešila sam da otpočnem ova mali školski projekat baš kada je naš grad ranjen padom nadrstešnice i kada se sve glasnije počinju preispitivati naše nacionalne vrednosti.
Mnoge škole u svetu rade po ovom principu definisanju i značenju važnih vrednosti, posebno danas kada pojam vrednosti gubi na značaju.
Suština ovog programa je da se vrednosti na prvom mestu definišu i objasne. Tek tada se one razvrstavaju po važnosti (najvažnije, važne, manje važne). To je značajno jer nisu svima iste vrednosti važne… Tako smo mi u našem odeljenju, za početak, definisali i odredili najvažnije vrednosti naše odeljenske zajednice, počevši od najvažnije, to su:
1. ZDRAVLJE
2. LJUBAV
3. ZNANJE
4. JEDNAKOST
5. TIMSKI RAD
Zašto je to važno?
U kriznim vremenima je teško donositi odluke, a svaka odluka ima svoje posledice koje sa sobom nose odgovornosti. Mnoge odluke dođu kao logičan sled ličnih vrednosti koje živimo i za koje se zalažemo. Ponekad čak svojim postupcima i ponašanjem ne dokazujemo i ne branimo vrednosti koje smo isticali kao važne.
U društvu u kojem se godinama u nazad čuje da nema „sistema vrednosti“, ovih dana su na testu vrednosti SOLIDARNOSTI i DEMOKRATIJE naročito u školama u Srbiji kada se kolektivi škola izjašnjavaju da li će da obustavljaju nastavu ili ne (kao vid podrške studentima u njihovim protestima i borbi za njihove vrednosti).
Tako je u mom kolektivu u školi većinom izglasano da škola radi, jer mnoge kolege smatraju da je to u najboljem interesu naših đaka. Pozivajući se na specifičnosti naše škole, u saopštenju za javnost ova odluka je obrazložena rečima: „Odlučili smo da ostanemo utočište za naše đake koje nudi sigurnost, podršku, razumevanje i pomoć, jer nisu sva detinjstva ista.
„Vrednost je apstraktan, generalitirajući princip ponašanja prema kojem članovi grupe osećaju snažnu emotivnu obavezanost i koji predstavlja standard za prosuđivanje specifičnih delatnosti i ciljeva.“ (G.A. Theodorson)
Demokratija na testu:
Smatrajući da TREBA da podržimo studente u borbi za ispunjenje zahteva, nisam saglasna sa odlukom većine. Stav svog kolektiva sam uvažila i kao deo manjinske grupe prihvatila njihovu odluku.
Nije lako, ali je tako!
Solidarnost na testu:
Šta sad? Ova situacija me je navela da se okrenem svojim vrednostima i zapitam se: Šta ja kao pojedinac mogu učiniti da pružim podršku i pokažem solidarnost tim mladim, pametnim ljudima? Ako ne mogu kao član kolektiva delovaću kao građanka i kao aktivan član civilnog društva, kreativno i produktivno. Tako i dalje živim i delujem skladu sa svojim ličnim vrednostima.
Ovo je lako, jer je tako!
Odgovornost na testu:
Odgovornost reč koja se u proteklih dva meseca najčešće čula. To je vrednost koja nosi posledicu sopstvenog delovanja. Ukoliko je nema ostavlja velike posledice, na pojedinca, prirodu i društvo.
Mi trenutno živimo posledice odustva odgovornosti.
I tako u mom malom školskom projektu uvidela sam da se često vrednost ZDRAVLJE, klasifikuje kao vrednost važnija od ODGOVORNOSTI.
Da li nam je ZDRAVLJE dovoljno?
Čini mi se da je u našem društvu ipak najpotrebnija vrednost SREĆA.
Ne zaboravimo: Svi ispod nadstrešnice su bili zdravi, ali nisu imali sreće.
Neka nam je Srećna 2025.

„Kada osoba ima jasno definisane vrednosti , svesna je posledica svojih odluka i svog delovanja, znajući pri tom da se vrednosti i njihovo razumevanje može razlikovati od sobe do osobe.
Govoriti o vrednostima je uvek lakše nego ih podučavati ili primenjivati.„ (N. Krajišnik)